da počnem sa nečim kontroverznim, posle prve kamare slušanja album ne samo što mi je bolji od prošla dva nego bogami i od Eye/Given, negde mi je u rangu sa ASTNS otprilike i podseća me malo i vajbom nekako iako je Aaron normalno glavna atrakcija sad, meni su ovde Noah i Dave zvezde programa. klavijature i semplovi baš zvuče kao na mnogo starijim izdanjima, dosta napeto i drže tenziju koje je falilo na prethodnim albumima, a Dave kida i basom i glasom i dalje. baš potcenjen vokal u metalu, i dalje zvuči grozomorno kao na onom Locust Star videu, a mator je čovek već. bas linije isto sveže i zanimljive konstantno i super se čuju, baš su lepo istaknute u miksu ne znam koja mi je naj pesma, sve su do jaja i na dnevnoj bazi se rotiraju favoriti, ali da poslednje dve pesme traju 27 minuta i sve vreme drže pažnju je crazy work, što bi rekla omladina sve u svemu, aoty, welcome back Chuck Neurosis