Jump to content

Stolet

Iskreni članovi
  • Posts

    3673
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    5

Everything posted by Stolet

  1. Teodosić 0/7, svih 7 trojke Ne brinem posebno da će biti igra kao u 4. četvrtini protiv Nemaca i Francuza, najviše naši daju kad je gusto i kad stisne protivnik za jaja. Čeka se ova večerašnja utakmica, Francuzi bi trebali dobiti, ako Noah uspe da isključi jednog od onih dvojice plavušana, a mislim da hoće, npr. Kamana
  2. Savanović vrlo uredan momak
  3. Savanović balls of steel, i Kešelj sa ovom mudastom trojkom. Sad lopta samo Krstiću i Savanoviću, ostalima ništa
  4. I Ivković ostavlja Bjelicu na terenu skoro celu četvrtinu a ne dobija time ništa. Ista situacija sa Mačvanom, 6 poena ali se nagubio lopti i ispucao par komada sasvim nepotrebno. Dobro se setio Savanovića 2 minuta pre kraja poluvremena Ali igra uglavnom invalidska, jbt, plej gleda u igrača, gleda, gleda i posle 3 sekunde mu baci loptu, a onda se čudi kako je protivnik presekao, pa jbt to će na basketu svaki operisani debeli basketaš preseći, a ne profesionalni košarkaš
  5. Ček, je l' domaćin Letonija ili Litvanija? Ili se sudi autsajderima Malopre posle slobodnjaka lik gura rukom s leđa Savanovića i sudije ništa, a ja vidim na TV-u od 30cm
  6. Da znaš da me ne bi čudilo da su Španci u svojoj plemenitoj potrazi za bogatstvom došli i do vrhova Anda, kad ih već nije mrzelo da Azteke i njihove gradove jure po džunglama Meksika Srećom, grad je ostao netaknut, jbt, nisam siguran da znam za bilo koji drugi koji je doživeo takvu sudbinu
  7. Ovo je smešno, mora da se popravi ovo kriziranje naše ekipe u napadu dok protivniku ide šut. Jbt to što ubacuju trojke kad god bace loptu ne znači da ti ne možeš lepo staloženo napadati i postizati poene.
  8. Evo je sa wikipedije ogromna fotografija Mačua, 46MB, pa ću samo link da okačim: http://en.wikipedia.org/wiki/File:99_-_Machu_Picchu_-_Juin_2009.jpg Mislim da je Maču Pikču 'noviji' grad, možda iz XIII, XIV, XV veka, odlično je očuvan verovatno jer je carstvo Inka palo svega možda par vekova pošto je izgrađen. Južna Amerika mi deluje onako misterioznije od Egipta, nije toliko istraživana, ali tu su kolonisti napravili sranja, sve pokrali, gomilu stvari uništili, stvari koje bi bile od neprocenjive vrednosti modernoj arheologiji, ali šta da se radi, 'civilizovani' Evropljani iz XV veka. Slična je situacija sa Egiptom, ali šta znam, nisu ti pohodi na njihovu zemlju bili toliko divljački kao pohodi Španije, jedino što je u vreme arheološke groznice početkom XX veka pokradeno sve što je nedovoljno sakriveno od očiju lopova. E da, da li ste čuli za odaje pronađene ispod jedne od šapa Sfinge? Bombardovali su taj prostor x-zracima i otkrili da postoje prostorije ispod Sfinge, za koje se nije znalo pre pojave te tehnologije. Naravno, nagađanja su krenula odmah, sve te fore sa 'sigurnošću' da se u pomenutim prostorijama nalaze sve tajne tehnologije drevnih Egipćana Ne znam da li je na kraju to mesto istraženo ili ne, pa ako neko ima informacije, neka baci
  9. Čitam malo po netu, lik je podmetao svakakve lažne dokaze, nekakvu grnčariju na kojoj su iscrtani leteći tanjiri je sam napravio, slikao i predstavio kao dokaz poseta vanzemaljskih bića Možda nije on kriv za helikopter u hijeroglifima, ali vidim mnogo mnogo osporavanja da je uopšte u pitanju helikopter, već običan znak kome se egiptolozi otkrili značenje. Ali stvarno, Egipat je jako jako sumnjiv, i da tražim dokaze vanzemaljskih poseta Zemlji u antičko doba, naravno da bih prvo tražio u zemlji u kojoj su sagrađene piramide.
  10. Isto su tako 'amazing' bili helikopteri i svemirski brodovi u piramidama, za koje je potvrđeno da ih je podmetnuo Erich von Daniken, blago njemu željnom novca i slave. Verujem da je katedrala sasvim dovoljno novca zaradila od ove priče, bila on istinita ili ne
  11. Pa jesi ti neki početnik? Crevo je otprilike izmišljeno za pse
  12. Serge Ibaka igra za Španiju? Kako to da nema Gortata u poljskoj reprezentaciji? Ju, da su njega doveli imali bi solidne šanse protiv ovakve Španije
  13. OK, jasno je meni da čovek u nečemu teži da bude profesionalac i da se današnje nauke po obimu i sadržaju ne mogu porediti sa onima u antičkim vremenima, ali to ne znači da čovek treba da zapostavi druge sfere nauke. U srednjoj sam, pošto sam išao u tu dragu nam matematičku gimnaziju, nadoknađivao tu i tamo nedostatke filozofija i psihologija čitanjem literature koja me zanimala a bila je vezana za te predmete. Nije to bilo ništa posebno, ali eto trudio sam se da se samoedukujem u oblastima koje me zanimaju a nisu u školskom programu. Bilo mi je nekako žao što u jednoj navodno logički orijentisanoj školi nisam imao prilike da slušam o logici, koja mi otprilike život znači u bavljenju hemijom
  14. A zašto ne jednostavno sve to što si pomenuo? EDIT: Nije možda mesto za ovakve postove, ali da znate da mi je čudno kako su ljudi počeli da toliko zapostavljaju neka područja svog obrazovanja. U antičko vreme veći deo nauka je bio pod okriljem onoga što su oni nazivali filozofijom. Nije bilo nikakvih prepreka da jedan filozof bude vrstan matematičar, astronom, a istovremeno besprekoran govornik i poznavalac mitologije i istorije. Danas previše često čujem to 'zanima me društveno, ovo prirodno koji će mi' ili 'prirodne nauke su ono što gura svet napred, šta će mi čitanje i filozofiranje'
  15. Stolet

    Svemir

    To 'usporavanje' je nešto ovako: Na put monohromatskog (svetlost samo jedne talasne dužine) zraka svetlosti postavljen je materijal koji ima sposobnost da 'uspori' svetlost na sledeći način: Fotoni svetlosti nailaze na atome materijala, sudaraju se sa njima, bivaju apsorbovani i time prouzrokuju prelazak atoma materijala u stanje više energije. Kada se to desi, atomi teže da se relaksiraju, i to rade tako što emituju foton svetlosti približne talasne dužine onoj talaznoj dužini koju je imao početni zrak (ovo nam je donela kombinacija kvantne teorije i zakona održanja energije). E sad, to stanje više energije traje jako jako kratko za neko normalno ljudsko poimanje, to su neke veličine tipa 10^-12 sekundi recimo. Ali, ta vremena variraju od atoma do atoma. Tako postoje atomi kod kojih su ta stanja relativno dugoživeća, što bi bilo oko 10^-8 sekundi. Tako se postiže da se svetlost u monomolekulskom sloju atoma izabranog materijala zadrži 10^-8 sekundi duže, ali iz prethodne priče vidite da se zapravo snop u suštini prekida, pa se emituje svetlost koja ga 'zamenjuje'. Eto tako su naučnici gomilanjem slojeva specifičnog materijala uspeli da 'uspore' svetlost na čini mi se ispod 100 km/h ako se ne varam, možete potražiti na netu eksperiment, ovo su samo neke osnove koje sam popamtio. Što se konflikata tiče, svetlost ima konstantnu brzinu, ali se ne mora kretati potpuno pravolinijski, tu je Ajnštajn napravio zbrku kada je predložio zakrivljenje prostora oko tela velikih masa u kosmosu, te su zbog toga sve kosmičke udaljenosti morale biti iznova računate Takođe, svetlost može da difraktuje na mikro česticama, može da menja pravac pri prelasku iz jedne sredine u drugu sredinu drugačije gustine, može da se rasipa, i tako. Baš zbog toga je njena brzina merena u vakuumu, gde postoji jedna sredina, bez molekula koji bi prouzrokovali probleme pri merenju brzine, tj. koji bi pokvarili pravolinijsko prostiranje svetlosnog snopa. Nisam fizičar, ali brzina svetlosti bi trebala da bude apsolutna. To znači da ona ne zavisi od vremena/mesta i lokacije hipotetičkog posmatrača. Zemlja kao planeta nema apsolutnu brzinu. Brzinu Zemlje možeš imenovati samo ako imenuješ i nešto u odnosu na šta ti Zemlju posmatraš. Npr. brzina Zemlje može biti 30km/s, što je brzina kojom Zemlja orbitira oko Sunca. Ali, za posmatrača iz neke galaksije koja se npr. od nas udaljava ta brzina bi se menjala u rasponu od (brzina udaljavanja galaksija - 30km/s) do (brzina udaljavanja + 30km/s), zavisno od trenutnog položaja zemlje i ugla pod kojim je posmatramo iz udaljene galaksije. Mislim da se ti misaoni eksperimenti rešavaju takvim forama, da je brzina svetlosti apsolutna, da je njena vrednost u vakuumu uvek 299 hiljada i nešto km/s, kao što je npr. 1m uvek 1m Vidim na fizičarskim forumima se veoma često prepucavaju o izboru lokacije posmatrača, tako da je moguće da ceo problem ima više rešenja
  16. Koja je to matematička gimnazija? U našoj lalinskoj novosadskoj je bilo srpskog sve četiri godine, nekako mi stvarno smešno da nemaš maternji jezik u srednjoj školi OK je to, prirodne nauke, matematika, ali bre ne uče nas valjda da budemo kalkulatori nego ljudi
  17. Nisam uspeo odgledati, moraću se zadovoljiti reprizom. Dobro je, vidim nije dosta 3 igrača da se pobedi Srbija Bargnani izgleda po očekivanjima odličan, ipak je on momak koji je glavni igrač jedne NBA ekipe (pa makar skoro najjadnije), nije to mala stvar, odličan šuter, brz za svoju visinu, ali loš u odbrani i mlak u skoku
  18. Edemski vrt mi deluje nekako bolesno
  19. Stolet

    Svemir

    OK, ljudi, brzina svetlosti JESTE konstantna, ali za određeni medijum kroz koji svetlost prolazi. Tako je ona čuvena od oko 300 000 km/s brzina svetlosti u vakuumu. Brzinu svetlosti u nekoj sredini diktira indeks prelamanja te sredine, a postoje sredine sa raznoraznim vrednostima indeksa prelamanja. Tako su npr. naučnici postavljanjem gomile prepreka na put snopa svetlosti uspeli da uspore svetlosni snop na brzine kojima se realno kreću stvari tipa aviona, pa čak i automobila. Postoji, međutim, 'trik', jer opet to nije 'usporavanje' u vidu konstantnog smanjenja brzine, već nešto drugo, ako nekoga zanima, verujem da mogu da objasnim Odavno je postavljena ta hipoteza da je brzina svetlosti najveća moguća brzina kretanja u svemiru. ALI, mislim da se fore sa putovanjem kroz vreme i intergalaktičkim putovanjima uopšte ne zasnivaju na 'prekoračenju' brzine svetlosti u smislu kretanja brzinom od 300 001 km/s, već se zasnivaju na stvaranju onih tunela u prostoru-vremenu, što, po modernoj fizici, jeste moguće, čak postoje i naučnici koji pokušavaju da naprave ovakve tunele kojima bi se vrlo brzo moglo doći do mesta/vremena koje želite.
  20. Italijane svi guraju u stranu, a kanda se ne prati mnogo NBA liga, pošto su ono 3 NBA igrača s kojima se uopšte ne valja zajebavati E, ali ipak verujem da dobijamo prilično lako, pošto su pomenutih trojica dosta loši u odbrani, a Barnjaniju bih pripisao i epitet 'očajan' Ako ih svu trojicu ne krene šut, onda neće biti problema
  21. Dualizam, ha, talasno-čestična priroda čestica u mikrosvetu, bravo štreberi
  22. Uh, šteta, mada, iskreno, i nisam očekivao bolji album, pa ni album u rangu sa Find A Place To Be Safe
  23. OK, to je optimističko mišljenje Pesimističko bi bilo da se međunarodni projekti pokreću zbog nedostatka stručnog osoblja u razvijenim zemljama, koje ne mare za razvoj celog sveta, već za sopstveni razvoj i eventualno razvoj svojih ekonomskih partnera, po svaku cenu otprilike. Realnost je nekakav čudan spoj optimističke i pesimističke percepcije stvarnosti Šta će u budućnosti prevagnuti - želja za kolektivnim ljudskim napretkom ili sebičnjačka politika moći i novca, to ćemo tek videti
  24. Hm, zanimljivo. Da nisam čuo kako zvuče uživo možda bih i smatrao da je vredno putovanja, ovako, ne verujem da bih dolazio. Ima li informacija o eventualnim predgrupama?
  25. Pošto moderna fizika dozvoljava mogućnost putovanja kroz vreme, svaki dan se pojavljuju nove teorije zbog kojih taj izraz 'teorija' sve više gubi svoj naučni smisao. Realno, ideje sa vanzemaljcima kao tvorcima ljudske vrste su tu da bi se prodavale, ne da bi zapravo pomogle razvoj čovečanstva
×
×
  • Create New...