Jump to content

Dersu Uzala

Iskreni članovi
  • Posts

    2854
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Dersu Uzala

  1. Proci ce i to.
  2. Amandman usvojen . Taj.
  3. Ko velim, raspitaj se malo sam, potrudi se, nemoj sve na gotovo. Da ti mozda ne treba vec i roadie ? Ajd'
  4. Meni je nekako referenca u stvari onaj (zvanicno jos uvek) poslednji DVD, dok ne izadje ovaj iz Njuce. Joj zvuka jeeeebote. Boogie-ju bre treba hala. Fuck PA. Boogie na stage pa da vidimo k'o ce ' se beči. Gledam onomad Tallicu, valjda jos Load turneja bese. Zvuk u Forumu tragedija. Havarija. Ja pobego u poslednji red u vr' sale. Ne mre se to vise izdrzati, godine su pristigle. I sad tamo negde na pola show-a kao rikne oprema, crknu svetla, tip padne sa krana, explozije (sve brate izrezirano) i kao kraj koncerta. Tallica izadje i kao 'qrac kraj' vadi Boogie-je na stage. Izvuku svaki po Boogie-ja (i to half-stacks) i udri. Pazi kad se napuni zvukom LA Forum eeeej, Srbine. Nikad ih nisam bolje cuo da zvuce uzivo nego tad, bez razglasa. Em se sve cuje, em ko sa ploce. But I digress... Nego meni se cini da kapiram sta te kljuca. Petrucci otkad je presao onomad (2000) na Road King-a koristi diodni ispravljac (rectifier). Vrlo je 'tojt' rifasenje u tom modu. Oni stari MkIV i MkIIc+ su imali cevni. Less tight ali 'topliji'. Experimentisacemo u Boogie HQ kad navrnes . Evo, pustio sam TofT. Mislim, sta ja znam. Dobro to zvuci na cevnom Hi-Fi ju sa smekerskim zvucnicima i dobrim D/A konvertorom. Na standardnim japancima (Sony, Technics, Yamaha i slicno) ionako sve zvuci kao qrac. U principu nikad ne kupujem japanski hi-fi. Nase uvo ne cuje tako muziku kao njihovo. Davno dokumentovano. But I digress... Da umalo zaboravih SimulClass. Ove starije sprave (Mk IV i Mk IIc+) su radile u SimulClass modu. Znaci Class AB i Class A pice istovremeno. E sad, da se stvari dodatno zakomplikuju, mogo si da biras da li ce u A klasi da ti radi jos jedan par 6L6 (standardnih zilaznih lampi za te modele) ili ces da napravis marifetluk i ubacis par EL34. Pazi kombinacije, ludilo. Ono sto me jebe je da nigde nisam potkacio fotku Petruccijevih starih Boogije-a pa ne znam koju kombinaciju koristi (smrdi mi na sve cetir 6L6). RK koristi malo avangardniji SimulClass dizajn koji se sad zove Progressive Linkage. Mos' da mesas lampe za svaki kanal ponaosob, po izboru. Jedno 300 kinti te kosta menjanje svih izlaznih lampi. Gde su tu ulazne, rectifier-i PC, reverb i ostalo. Malo li je. I za kraj, za omladinu bez puno orasa toplo preporucujem sledeco napravo: Klikni ovde za opis a ovde za DT klip. Ima jos klipova na sajtu. Ovo napravo ide direkt u PA (posto, nema se, ne moze se ).
  5. Cuj poreklom. Ide bre covek u crkvu redovno. Dobro de, pije tamo i karta sa ostatkom ekipe. Prica uredno srpski.
  6. Upropastio ga JR (Rudess). KeUe mi. Ovaj sad oce bude ko onaj (JR) a nema sanse, jos toliki da se rodi. Ova dva poslednja albuma su . U stvari, ja nisam jos ni preslusao nijedan od navedenih albuma od pocetka do kraja sem na ono prvo slusanje. Ne mogu brate. Smaraju. Ili sam ja mnogo pametan. Svaki korak sad mogu da im predvidim a to je problem. Nisam ja tolko dobar. Nego ih bole cose. Treba da ubace u bend nekog kora djitristu iz Malija. Ili Gane. Da stave Pro back in Progressive. Ne Regressive. Jebo ih Tool, Radiohead, Coldplay, Korn i ostali diletanti. Ajd' dobro, nemoj da me cuje Maynard, k'o mladji brat, koga nikad nisam imao, mi je . Ovi ostali 'sod off' . Jeca pukla . @Dutjo To kad diras Petrucci-jev sound, diras mi Boogie-je. Nemoj to da mi radis, molim te . Meni se svidja u stvari kako on reinventuje svoj zvuk kroz istoriju ali zika je bljak. Pa pazi jebi ga, svojevremeno mi je dopizdeo i , meni najveci rock djitrista svih vremena, Alex Lifeson. A onda se podsetim starih dana, ipak je on zaduzio covecanstvo. I sire. Floru i faunu . Kad budes svratio ovamo, spakovacu te u studio sa 6 razlicith Boogie-ja i ne izlazis dok ne namestis Dž-Dž Dž-Dž Dž-Dž-Dž Dž Dž-Dž Dž (11/8) .
  7. Zica ce da osciluje istim intenzitetom i amplitudom (99.99%) ako je okines istom silom, bez obzira na visinu zice od tela. Cista fizika. Ako je preniska udarace negde pragove ili nesto i zato se postavlja taman toliko visoko da ne zuji. Druga je fora sto se neciji stil sviranja zasniva na tome da okida muski po zicama. Onda moras da podignes zice po meri. Generalno ljudi su zbog tona dizali zice u stara vremena al' da ne ulazim sad u to (eskivirali su sum alnico magneta - tolko). Sto se bendovanja tice, kapiram da svako ima neki svoj stil. Moj vodic za bendovanje : i) ultra prav vrat (u stvari zamlo zakrivljen ali to su tajne velikih majstora) ii) normalna akcija (znaci taman tolko da ne zveci, kad se okine akord umerenim intenzitetom nista iz ramena; gitara se ne svira iz ramena, to iz ramena se zove baseball). Uzgred svi proizvodjaci gitara imaju uglavnom iste vodice (+- 5.0%) za visinu zica iznad pragova. Konsenzus brate, a oni prave instrumente, znaju momci nesto iii) 6100 Jumbo bruseni pragovi iv) scalloped vrat zimedju pragova, 16-og navise Ne moze da omane Uzgred, velika vecina likova, pogotovu ovih sto se kunu u visoke zice i bendovanje koristi jedan (domali, 90% vremena) eventualno dva prsta (domali i srednji) za bendovanje. Kaziprst strogo za vibrato . Travestija. Bog nam dao svih 5 prstiju sa razlogom. Znaci svaki prst radi svaku radnju, if you know what I mean . By the way, Jelena izjednacila u setovima u finalu. Go Jelo!!!
  8. Ocistio je pre nedelju dve, ovo su stare slike. Mada, opet ista stvar, jebi ga svira se levo desno, dolaze ljudi, jedu burgere pa se onda pri'vate djitre. Ne mogu vise da se svadjam sa musavom ekipom .
  9. Pa jes', rekoh, malo se profil razlikuje. Fizicke razmere su prakticno iste ali to 'meso' profila cini cuda u smislu percpecije. A i pragovi su 6100 i 'bruseni' (polirani tako da dobiju kao stari Les Paul Standard, cetvrtastu krunu umesto zaobljene, jaaaaaaako bitna razlika u 'feelu'). JEM ima 6105 pragove. Sto se visine zica tice, jednom kad podignes iste taman toliko da ne zuje vise, ton se ne menja. Menja se tehnika. Neki momci dizu zice vrlo visoko sto im omogucava (uglavnom ritam djitristi redje i bluz djitristi) da opauce neki akord iz sve snage iz bilo kog ugla. Onda rade 'helikoptere' i slicne marifetluke. Isti ZVUK se da postici na nizem setapu ali drukcijom tehnikom. Strogo kontrolisanom tehnikom. Tu nema divljanja i sviranja van kontrole. Neki ljudi doduse vise vole onaj prvi pristup, nekako im sviranje citavim telom i bicem vise prija. Mislim da nema nekog strogo definisanog pravila, ko sta voli nek izvoli. Na temu zica i pragova : "For general reference, the different fret sizes only have advantages if your willing to change your playing style. For instance, a jumbo, the 6100 fret wire will inherently give you better sustain, tone, bending and ease of playability, this is because your fingers aren't bottoming out on the fingerboard, you don't have to press as hard to fret a note or chord and in turn it's easier to play all the way around. The down side is that you need to adjust your playing style especially if you are used to playing a smaller or vintage fret, you'll tend to be heavy handed at the outset so your notes will be sharp and out of tune, the action will also feel a bit higher because your used to feeling the fingerboard as you play, but as you get used to the wire you will notice the ease and speed in which you play. So to wrap this up, if you want these advantages which I've listed above you'll have to make some sacrifices. If you've been playing a small fret all your life and you feel comfortable don't change it will only frustrate you, if your looking for something new without going to the extreme step up to a fret that's only a bit taller like the 6105." Licno, ne pamtim vise kad sam presao na 6100 pragove (brusene naravno ) tako da sam zaboravio koliko je drugim ljudima cudan taj neki novi osecaj (a la JPM100-P/1/2/3/4). I profili vratova na mojim djitrama su vrlo slicni JPM-u s tim sto ga onda majstor picani letnji dan do podne . P.S. Petrucci koristi (kao i mnoooogi drugi, vecina u stvari modernih ritam/solo boraca) najnizi moguci setup. Znaci sto nize, a da ne zveci (kad zveci gubis sustain, samo zvecanje se na ultra masivnim distorzijama i ne cuje u ludilu). Los li mu je zvuk . For your viewing pleasure, 6100 Jumbo: More jumbo, ali drugi, stari vrat sa druge djitre. Hmmm, ne znam vise ni di je. Ovoga puta ultra izbruseno. Can you say 'jumboooooooo'?
  10. Na tom JPM-100 P1 (dva tri cetir) je JEM vrat u stvari, samo sto je za 1mm cirka uzi i kod nut-a i kod 22 praga. Profil je isto vrlo slican. Gitara se da nastelovati vrlo fino (citaj nisko i svirljivo) a distorzija potice iz Air Nortona i Steve's Special magneta (pribodenog u Boogie-jev kaskadni preamp gain dizajn, i violina bi tu imala havarija distorziju). Petrucci je to nabadao u Mark IIC+ i Mark IV svojevremeno. Za manje gigove i klinike je koristio Tri-Axis (MIDI programabilno Boogie predpojacalo, cevas naravno).
  11. Sa prvom konstatacijom se ne bih slozio u potpunosti, bese nekad sad se pripoveda. Sa drugom se slazem, a i usko je povezana uz prvu. Niti mos' celog zivota biti avangarda, niti biti avangardan donosi pare za zivota. Dojadilo je momcima da idu po belom svetu i drze kojekakve klinike i slicne gluposti za male pare. Cool je to kad imas 25-30 godina, pa jos gledas klince kako se pale na tvoje marifetluke po instrumentu. Dosadi...pogotovu ako skontas unosniji metod. A unosniji metod je stati malo na loptu i svirati jebeni RADIOHEAD, MUSE, TOOL, COLDPLAY i slicne baljezgarije. Pogotovu ako jos mos' i neku sintezu da napravis. Anyway, zaboravite na 'stari' DT dok se ne vrati, jednog lepog dana, Kevin Moore. On i samo on je bio taj koji je doprineo ne toliko celokupnom avangardnom zvuku koliko onom smeku koji su imali pocetkom devedesetih. Rudess je nekoliko redova velicine bolji klavijaturista sto ga cini preterano 'usluznim' i 'iskoristivim' u nedostatku bolje terminologije. Servilnim bi mozda bila prava rec. Petrucci btw, sve vise svira i posmatra ziku kroz Rudessove oci (tj usi). Petrucci i Moore su bili antipodi, Moore je sve vreme spontano kocio stvar u domenu virtuoznosti, i dovijao se da kroz kreativnost parira tehnici. Obe je i sam posedovao u vecoj ili manjoj meri, you be the judge. Obzirom da Portnoy, eno ga, svira sa Moore-om nista mi ne bi draze bilo da Rudess malo odmori do jeseni, Petrucci svrne u Phoenix, uzmu nekog basistu pa da vidimo kom opanci kom obojci. P.S. Da me neko pogresno ne shvati, Rudess je keva . P.P.S. Slican pristup komponovanju su imali svojevremeno i Queen (slican starom DT-u sa KM) i malo li su avangardne muzike napraviLiLi
  12. Fabio zesce zna da smara od '92 ali onaj Dominici je tek bio havarija. Ja se navikoh da ignorisem Fabia po potrebi. Ruku na srce, tamo negde izmedju '92 i '97 svi su zvucali traljavo live sem na par gigova. Em male sale, em oni preglasni, em tonci nemaju bas ideju sta i kako. Sad sve to ide mnogo bolje jer imaju svoje ljude .
  13. Isto koliko i reket za tenisera poput R. Federera .
  14. Blue Book of Electric Guitars, Eighth Edition (Blue Book of Electric Guitars) by Zachary R. Fjestad, S. P. Fjestad (Editor) ili The Official Vintage Guitar Magazine Price Guide, 2003 Edition (Official Vintage Guitar Magazine Price Guide) by Alan Greenwood, Gil Hembree ili Orion Blue Book Vintage Guitars & Collectibles 2004: Spring Edition (Orion Blue Book Vintage Guitar) (Hardcover) ili mogu i ja da ti kazem kad vidim malo bolje slike i tacan model. Onda bih je mozda i pazario od tebe i skinuo ti tu muku sa vrata .
  15. @AleksandaR Kad si takav mangup i dobijas sve iz USA, pronadji onda linkove sam . @demarko Na DVD verziji Rock Discipline ima i deo gde Petrucci trabunja o svom novom Music Man JP modelu. Originalno, naravno, sve je bilo snimljeno na Ibanez JPM-1 i JPM-7. Malo sam se odobrovoljio . Evo link za sedmozicnu a la JPM-7 (koji se u stvari nikada nije ni pravio serijski).
  16. Koliko sam video pise da je prototip. U svakom slucaju znam tu gitaru poodavno, Steinberger je pravio kratko. Pored prototipova bila je verovatno i neka serija ne secam se, vidjao sam i Holdswortha da svira tu gitaru jos onomad, pocetkom devedesetih. Uzivo. Onda je ponavljam po treci put, nesto puklo sa ugovorom i AH je presao na neki osmi instrument (svirao je on recimo i Ibaneze svojevremeno, sad svira Carvine). Steinberger gitare se slabo prodaju anyway, suvise su radikalne. Ebay aukcije su uglavnom OK, velika vecina ljudi (99%) je ok, a naravno lopovi uvek koriste priliku da izjebu posten svet. Moj ortak je poslao jedno 20-tak gitara, sto po belom svetu, sto u Jugu, izadje do 100$. Ne FedEx-om ili UPS-om, DHL-om i slicnim lopurdama. Dirketno odes na aerodrom do avio kompanije, kargo odelenje, posto, tolko i tolko i ode. Bez posrednika.
  17. Proizvodjac je Steinberger, za njih si i pitao, ne? Tamo negde '94 su krenuli ti prototipovi sta li, ne znam gde je tu puklo. Steinberger je prodao firmu u medjuvremenu i sad ima neku drugu (firmu). Crvena kosta svega $199 a AH je $1200. Ako covek ima u Srbiji 1200 baka da calne za gitaru, sta je jos 80$ za postarinu . Carina? Zar to nije bese ukinuto. Pogotovu za aukcione transakcije. Mozda porez na promet samo.
  18. @PetarA Kud ti okom Talija skokom. Ortak prodaje ovih dana oba na Ebay-u . Linkovi za aukcije: Crvena (Spirit Model) Transparentna (Allan Holdsworth Model) P.S. Car koji ih prodaje speluje firmu STIENBERGER Sluga pokoran .
  19. Ko zna, zna . Tako pre jedno 15-tak godina kaze meni kolega sa posla, strastveni pecaros, 'imam neki camac, ne idem vise na pecanje, truli jadan tamo.' Pitam ga ja kaKi camac, koje drvo, kaze baja 'mahagoni'. Pravac fuckin Ada Medjica, sta li, vadi camac iz vode, susi, obigravaj dva meseca. Poskidam sve one klupe za sedenje (nekrivljene), full mahagony bato, odneo do Magyara na Banovo Brdo i puce hand made B.C. Rich (onaj a la De Garmo i bratija iz Queensryche). Malo li je na onu skupochu. Generalno kad potopis odredjeno (brodsko) drvo a la mahagoni, zarobis u njemu one bakterije sto glodju drvo iznutra, i one glodju li glodju, prave vazdusne dzepove, postane lagan mahagoni a sonican do bola . Fora je da ne bude u slanoj vodi (na moru) jer bi pobio te mikro organizme. Secam se nekog baje na Kviskoteci pre dvaes' godina, nasli tipovi negde u Slavoniji javor (legendarni slavonski, Stradivari ga tovario pa u Italiju, kazu) potopljen u neki potok 3000 godina. Javor pocrneo skroz ali svira jeeebote. Onda zvali nekog baju tu iz sela koji pravi jezive klasicne gitare, tambure, violine i slavonske instrumente/pizdarije. Kida tip. Doterao ga on na gajbu i 'tranzirao' balvan, bilo za jedno 20-tak djitri. Jednu je koliko se secam poslao Stingu. Havarija. Crni javor, rebras. Holly Moses .
  20. @Words Of Steel Ti ovde ocigledno mislis o prstometu kad pricas o 'pozicijama'. Sve sto Ikhabot rece stoji. Spomenuo ti je cak i pozicije. Pozicija ima vise od cetiri ali u zavisnosti od toga koji stil muzike je objasnjen u datom 'udzbeniku' ljudi se ogranicavaju na ovaj ili onaj nacin. Na stranu sto, kako rece Ikhabot, u medjuvremenu smislise i modernije prostomete od onih 'klasicnih', namenjene prevashodno modernim djitristima (sto rece, tri note po zici, mada neki koriste i cetiri, a la Alan Holdsworth). Tih pozicija (3 note per string) ima naravno koliko i osnovnih intervala (ziben iliti 7, usko povezano sa modusima). Proguglaj malo o tome (scale fingerings for guitar). Late.
  21. Licno koristim i treci prst za taj spomenuti oblik egzekucije. Pogotovu u visim registrima gde stretch nije preveliki, stavise zgodnije je neki put koristiti treci prst. A i gotivim Gilberta iz omladinskih dana, njegovih i svojih .
  22. Kapiram te, mrzelo me da pisem malo podrobnije. Esencijalno je da koristis obe ruke kod mutiranja nezeljenih zvukova. Leva ruka generalno prigusuje iste kod pomenutog arpedjo zahvata. Cilj je da tako uvezbas levu ruku da nekako 'gmize' iznad te pozicije. Kad treba da odsviras konkretnu notu iz sekvence blago (ovlas) ali brzo pritisnes zeljeni prag i brzo ga pustis (ali ne sklonis ruku sa pozicije, vec i dalje 'lebdi' na zicama. Stavise dodiruje ih i tako mutira. Ako ih preterano ovlas dodiruje onda na odredjenim pozicijama dobijes nezeljeni (u ovom slucaju) harmonik iliti flazolet. Znaci sinhronizacija izmedju leve i desne ruke. Vezba, prosto. Kad ovladas pocetnim detaljima, experimentises dalje sa egzekucijom jer mnogi elementi igraju igru u finalnom efektu (boja tona, vrsta gitare, na kom si magnetu trenutno, koliko gaina, kakve zice). Samo ti vezbaj brajko satima, danima, mesecima i da vidis rezultate. Jednog dana ti to postane normalno i picis dalje na druge radne zadatke . A sad najkonkretnije: najveci zajeb u toj poziciji je upravo egzekucija A,D i F# na sedmom pragu D, G i H (iliti B po amerski) zica, respektivno. Obicno se kako rekoh svira srednjim prstom leve ruke i to tako da ti clanak srednjeg prsta, onaj vrhovni sa jagodicom, prelazi preko sve tri zice i u zavisnosti u kom smeru trenutno okidas, nadole (navise u skali) ili nagore (nanize u skali), srednji prst ti radi kao sto su nasi stari nekad koristili upijac za mastilo posle pisanja pisma na papiru. Iako tvoj clanak nije bas u obliku nekog polumeseca (kao upijac za mastilo) shvatices ideju ako samo posmatras malo upijac u akciji .
  23. @Nazzgul Da. Drugim prstom se to svira u vecini slucajeva, ako imas izuzetno dugacke prste mozes i trecim, onda moras malim prstom veliki 'stretch' da uradis. Vezbom se postize da zsve zvuci prilicno ok. Desnom rukom mutiras odsvirane zice ali i levom. Experimentisi.
  24. Briljantno .
  25. Brate, Erik (1922). Sveriges runinskrifter, (online text in Swedish www.runor.se) Düwel, Klaus (2001). Runenkunde, Verlag J.B. Metzler (In German). Jacobsen, Lis; Erik Moltke (1941-42). Danmarks runeindskrifter. Copenhagen: Ejnar Munksgaards Forlag. Looijenga, J. H. (1997). Runes around the North Sea and on the Continent AD 150-700, dissertation, Groningen University. (http://dissertations.ub.rug.nl/faculties/arts/1997/j.h.looijenga/) Page, R.I. (1999). An Introduction to English Runes, The Boydell Press, Woodbridge. ISBN 085115946x. (http://www.boydell.co.uk/5115946X.HTM) Robinson, Orrin W. (1992). Old English and its Closest Relatives: A Survey of the Earliest Germanic Languages Stanford University Press. ISBN 0804714541 Spurkland, Terje (2005). Norwegian Runes and Runic Inscriptions", Boydell Press. ISBN 1843831864 Nesto ne lice na slovenska imena ali ako neko nadje ikakav pomen slovenskih runa nek prijavi. Uzgred, termin Rus prvi put u istoriji koriste Ukrajinci u 3-4 veku Nove Ere. Velesova knjiga je prepis uglavnom ukrajinskih paganskih usmenih predanja. Posto je zapadna Evropa oko 12 veka krenula da narode sa severoistoka Evrope, konkretno iz okoline Moskve (koje sami Ukrajinci zvase Muskovitima) zove istim imenom (Rusi), Ukrajinci, koji Muskovite smatraju varvarima, sa indignacijom odbacise svoje drevno ime i od tada koriste termin Ukrajina.
×
×
  • Create New...