Jump to content

Dersu Uzala

Iskreni članovi
  • Posts

    2854
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Dersu Uzala

  1. Jevandjelja su fantasticno slicna, a opet razlikuju se stravicno u detaljima. Ko novine. Dva Jevandjelista su Apostoli, dva nisu (druga, mozda treca generacija). Nije to nista sto bi nekome porusilo Veru. Medjutim, ima mnogo vise 'prica' tojest Jevandjelja nego sto su dospeli u hriscanske knjige u IV veku. U tu Bibliju 'Vulgate'. To je odradio Jeremija, Dzeremi, Hijeronimus i to nema veze sa King James Bible. Nego, da mi damo omaz ovde Alahu milosrdnom, sve ako to i nije ime naseg Boga. Valjda je Bog jedan. Ako nije, sta smo uradili, back to square one. Ako jeste, cemu onda prica o razlicitim poimanjima? A da, ljudi smo... Elem, Kuran ili ako bas hocete Qur'an je jedna od onih knjiga koje moraju da se procitaju. Kao sto moraju i Torah, Novi Zavet, Bhagavad Gita i mnoge druge. Gilgamesh, takodje. Gilgamesh prvo.
  2. Dersu Uzala

    Ekonomija

    Djura: "A istorija?" Nele: "Nema taj predmet, decko." Kako moze u Amerigi da nema teletine? Idem sutra sa cel-kamerom u radnju da dokumentujem to.
  3. Dersu Uzala

    Ekonomija

    Djura - "Cekaj, jeste vi novi?" Nele - "Pusenje dozvoljeno, stavise i pozeljno." Nisam skapirao ovaj tvoj reparte. Nevezano za radnje (ili imena istih), u tvom komsiluku (da ne kazem neiiiijjjjbouuurhudu) se ne prodaje teletina? Veal? Kao takva? Sve sto predlagam je da udjes vo radnjo ili bakalnico, vzemis korpo i se odnebregavas do mesarja koji ti tud pride bude nojzem i satarjom istesao mocnojse teledi, te ga ti bus smlevela in kar doma svojega kad ti emocijo prihajajo. Lahko je pripraviti zares dober gablec, za otroke i starejše, če je to domače!!!
  4. Dersu Uzala

    Ekonomija

    Ne kapiram. Kupis teletinu i sameljes sama. Teletine ima svugde. Ima li gore Albertsons? Gelson's? Wholefoods? Ralphs? Nesto mora da ima. Svi oni imaju teletinu, masinu za mlevenje mesa u sake i to je to.
  5. Aha, pardon, promace mi. My bad. Ni ja vise ne koristim efekte, jer H-8000 (ili ajde H-7000) nemam, a od ovih sranja sto imam ili sam imao, samo malo stereo dileje, onako kako Petrucci i ja to radimo. Reverb 0, Chorus 0, Flanger 0, whammy 'rucno', wah nozno, Screamer/Boost, nozno, Phaser 0, i sve to ostalo napolje. Boogie-ji, kompresija, noisegate, EQ, malo kazem stereo delaya (zavisno od prostora 40 i 80ms ili malo jace, Petrucci koristi 200ms i 400ms ali on svira u Budokanu malo cesce). Da imam taj Eventide, slatko bi mu se nahebao dadaije.
  6. Editovao sam, skapirao sam isti princip, nije moja svetinja nego meni licno tak oodgovara. Mnogi ljudi stavljaju noisegate gde i ti (dobro ako ne bas u FX petlju ono na kraju lanca pre ulaz u preamp sekciju, posle svih 'prednjih' efekata. Ali tu je rec o cisto prozaicnom problemu. Kad covek barata losom tehnikom onda ima smisla da stavi noisegate tu gde kazes. Ja ne koristim godinama (decenijama) pedale sem wah-a i eventualno nagaznog OD-Screamer varijante cisto za signal boost. Vrlo malo drive-a ('distorzije') napenalim na tom OD-Screameru, sta li (obicno Screamer, OD mi stvarno ne treba u zivotu). Boogie mi daje zvuk na svim kanalima. OD-Screamer/booster je tu samo da neki put malo izdigne nivo signala (<< 3db) kad treba da se istakiva malo neka fraza, pasaz, vinjeta, ili eventualno solo. Bitnija mi je u stvari tu tonska kontrola, malo smanjim treble na Screameru kad se podigne signal da dobijem pevljiviji (violin smooth) ton za stakato fraze. Za ritam nikad to i ne koristim (pedale). Hocu da kazem da kad imas normalnu solidnu opremu (ali po americkoj definiciji, pardon) ne treba puno da brines o sumu iza predpojacala. Ako si dobro podesio pedale (a o rack sistemima i da ne govorim, to je sve studijski kvalitet, znaci besumno je ako nesto ne zaseres kablovima, povezivanjem i uopste postavkom i redosledom efekata) nema tu suma. Medjutim ako sad odes na probu u veliku prostoriju sa stejdzom i rasvetom, o svirci da i ne pricam (a ja nesto i ne sviram na Marakani) magneti na gitari i kabl sa iste pocinju da opako luduju. Onda jos kupe i sum za drugih pojacala i razglasa. Noise gate ga tu jednostavno odmah sasece u korenu. Drugo, kad sviram bucno, sum se i ne cuje, osnovna pretpostavka kod moje upotrebe noisegate je taj 'tojt' sound and feel, gde ako imas puno 'denfovanja' tj, palm muting, i puno stop-go deonica, brejkova jelda, ne cuje se ono ogavno njistanje, sustanje, a bogami i poneko zveketanje zica (mada se to postize pre svega tehnikom a potom kompresijom na samom lampasu). Bazicno, bendu kao sto su Ramones-i ili Green Day, noisegate im ne treba u ludilu sem na samom kraju stvari oni ionako imaju uvek one-two-three 'segue' (ne znam kako mi to kazemo ovih dana). Bendu kao sto je MEtallica recimo, ili Dream Theater, treba ko leba. Na stranu sumovi od njihovog scenskog osvetljenja i ozvucenja, taj problem ja skoro necu imati. Drugo, noisegate pravi probleme kad je iza delaya.
  7. Ja noisegate prvo.
  8. Sto jes, jes.
  9. Jednom sam nabasao na onaj chile Habanero. Nisam mogao da pricam jedno 15 minuta. Ni slovo. Ne izlazi nikakav zvuk. Sem krkljanja. A, da link.
  10. Ovde je baja poprilicno dobro objasnio. link
  11. Pakujte se...
  12. Mislis, general Lafayette
  13. Mea culpa.
  14. Sto kazu ljudi, sasvim ok. Onda opet, to je Mozilla baziran 'pretrazivac'. Nema tu nista novo. A kako i da ima. 'Brauzer' treba samo da cuti i jede govna i pusta ono sto mu sadrzaj naredi. Meni je nekako i glupo da brauzer uopste ima nek(akv)e 'sposobnosti'. "E bre, samo verno svirajte ono sto mi placamo, majstori." Ta je fora. Brauzer uopste ne bi ni trebao da ima neki svoj fazon, nego da pusta sadrzaj koji ce da ima svaki svoj fazon. Ludacki. Ali 'safe'. Kondom prvo.
  15. Kome-u? San Francisco-u?
  16. Dersu Uzala

    NHL

    Ducksi su tada samo sticajem okolnosti i suludim branjenjem J.S.G.-a i dosli do finala. Desava se. Nije da nisu zazluzili, nikad ne mozes da kaze da neko nije zasluzio da igra u finalu plejofa, previse je tu suza i znoja proliveno u toku dva meseca da se neko profura 'na kvarno'. Ali ponekad pomaze i providjenje. Sto kazu, 'sreca prati hrabre'. Daleko je bolji bio tim koji je osvojio Kup. I sad je to sjajan tim. Ali 'status quo' nije nikakva pozitivna manifestacija. Ducksi su zadrzali stari tim, stavise imaju i mladju ekipu koja dolazi, sjajne momke, ali dva tri cetri drufa tima su se isto pojacali. U tome je lepota. A ne pojacas se samo tako sto kupis igrace (kao u fudbalu u Evropi) nego sto stasaju ovi tvoji klinci koje si birao i gajio od 18. godine. Ovi 'timovi sa farme' ('farm teams'). E, i batali me sa Steve Rucchinom. Nije on neki talenat, nego je igrao sa Karijom i Selaneom. Au sto brkam ovde spellovanye. No, imas ti pravo na svoje vidjenje. Postujem sto si vrlo upoznat sa situacijom, kako timom tako i istorijom. Siri pasiju za hokej okolo, pa sve ako ces da agitujes i za Duckse. Ljudi ce sami kasnije odabrati svoje timove, prirodna stvar, neko voli pogacice, neko vise pastete, a neko burek i gibanicu. Neki cugaju cokoladno mleko uz to a neki jogurt (samo da se zna, ja krkam sve kombinacije).
  17. Nije toliko rec o filozofiji nego o tajmingu i iskustvu. Ako neke nacije nisu iskusile strahote ratova (znaci nove) a opet nisu okusile slast aspolutne pobede, onda se upustaju u takve stvari. Vrlo retko se vise nacija istovremeno upustaju u takve stvari, ali desavalo se. Tajming je u pitanju. Nisi mogao da imas Rim i Egipat na vrhuncu moci. Niti Rim i Grcku. Niti Grcku i Persiju. Niti Indiju i Kinu. Niti Persiju i Indiju. Niti Kinu i Japan. Sve strogo povezano. Svaka nacija 'nadje neki svoj tajming u istoriji, da bude velika. Sto je u stvari prividni fenomen. Iz retrospektive shvatis, da su se nacije razvijale drugim tempom i uvek je postojao neko ko ce da ispuni vakum koji nastaje nedostatkom supersile. TO je kao kretanje elektronskih 'supljina'. Kvanta elektronika 101.
  18. Jebote, pazi kad sam znao da ces bas tako da mi odgovoris za imaginosa. Ali ja sam njega potpuno izostavio iz citata, jer mi je nebitno sto si njemu odgovarao, ono sto mi je bitno je ono sto sam citirao, a to je tvoja misao. Sa kojom se ne slazem. Gregorijanski kalendar je narucen STROGO za duhovne crkvene potrebe. A kao i Julijanski, baziran je na astronomskim fenomenima. Ili sire, fizickim, ako bas tako hoces. Apsolutno imaju isto poreklo i ideologiju. Ja jos nisam cuo za crkveni kalendar baziran na 'sopstvenom vremenu'. Nadam se da razlikujes 'lunarni' kalendar (iako je i to 'astronomski' kalendar) od ovih novijih, gde raspored planeta nema ama bas nikakve veze. Brzina svetlosti ima. P.S. Nijedan kalendar nije merio revoluciju Sunca do skora. Ljudi niti su kapirali da Sunce revoluira oko icega, a kad su skontali da revoluira oko centra Galaksije trebalo im je jos n decenija da tu revoluciju izmere tako da je to merilo u medjuvremenu postalo bespredmetno. Omiljena nam Wikipedia (mada mogu da postavim i link na latinskom iz Vatikana 'diretamente'): Gregorian reform The motivation of the Catholic Church in adjusting the calendar was to celebrate Easter at the time it thought the First Council of Nicaea had agreed upon in 325. Although a canon of the council implies that all churches used the same Easter, they did not. The Church of Alexandria celebrated Easter on the Sunday after the 14th day of the moon (computed using the Metonic cycle) that falls on or after the vernal equinox, which they placed on 21 March. However, the Church of Rome still regarded 25 March as the equinox (until 342) and used a different cycle to compute the day of the moon.[7] In the Alexandrian system, since the 14th day of the Easter moon could fall at earliest on 21 March its first day could fall no earlier than 8 March and no later than 5 April. This meant that Easter varied between 22 March and 25 April. In Rome, Easter was not allowed to fall later than 21 April, that being the day of the Parilia or birthday of Rome and a pagan festival. The first day of the Easter moon could fall no earlier than 5 March and no later than 2 April. Easter was the Sunday after the 15th day of this moon, whose 14th day was allowed to precede the equinox. Where the two systems produced different dates there was generally a compromise so that both churches were able to celebrate on the same day. By the tenth century all churches (except some on the eastern border of the Byzantine Empire) had adopted the Alexandrian Easter, which still placed the vernal equinox on 21 March, although Bede had already noted its drift in 725—it had drifted even further by the sixteenth century. Worse, the reckoned Moon that was used to compute Easter was fixed to the Julian year by a 19 year cycle. However, that approximation built up an error of one day every 310 years, so by the sixteenth century the lunar calendar was out of phase with the real Moon by four days. The Council of Trent approved a plan in 1563 for correcting the calendrical errors, requiring that the date of the vernal equinox be restored to that which it held at the time of the First Council of Nicaea in 325 and that an alteration to the calendar be designed to prevent future drift. This would allow for a more consistent and accurate scheduling of the feast of Easter. The fix was to come in two stages. First, it was necessary to approximate the correct length of a solar year. The value chosen was 365.2425 days in decimal notation.[8] Although close to the mean tropical year of 365.24219 days, it is even closer to the vernal equinox year of 365.2424 days; this fact made the choice of approximation particularly appropriate as the purpose of creating the calendar was to ensure that the vernal equinox would be near a specific date (21 March). (See Accuracy). The second stage was to devise a model based on the approximation which would provide an accurate yet simple, rule-based calendar. The formula designed by Aloysius Lilius was ultimately successful. It proposed a 10-day correction to revert the drift since Nicaea, and the imposition of a leap day in only 97 years in 400 rather than in 1 year in 4. To implement the model, it was provided that years divisible by 100 would be leap years only if they were divisible by 400 as well. So, in the last millennium, 1600 and 2000 were leap years, but 1700, 1800 and 1900 were not. In this millennium, 2100, 2200, 2300 and 2500 will not be leap years, but 2400 will be. This theory was expanded upon by Christopher Clavius in a closely argued, 800 page volume. He would later defend his and Lilius's work against detractors. The 19-year cycle used for the lunar calendar was also to be corrected by one day every 300 or 400 years (8 times in 2500 years) along with corrections for the years (1700, 1800, 1900, 2100 et cetera) that are no longer leap years. In fact, a new method for computing the date of Easter was introduced. In 1577 a Compendium was sent to expert mathematicians outside the reform commission for comments. Some of these experts, including Giambattista Benedetti and Giuseppe Moleto, believed Easter should be computed from the true motions of the sun and moon, rather than using a tabular method, but these recommendations were not adopted.[9] Gregory dropped 10 days to bring the calendar back into synchronization with the seasons. Lilius originally proposed that the 10-day correction should be implemented by deleting the Julian leap day on each of its ten occurrences during a period of 40 years, thereby providing for a gradual return of the equinox to 21 March. However, Clavius's opinion was that the correction should take place in one move and it was this advice which prevailed with Gregory. Accordingly, when the new calendar was put in use, the error accumulated in the 13 centuries since the Council of Nicaea was corrected by a deletion of ten days. The last day of the Julian calendar was Thursday, 4 October 1582 and this was followed by the first day of the Gregorian calendar, Friday, 15 October 1582 (the cycle of weekdays was not affected). Isti ljubavni izvor: First Council of Nicaea Another result of the council was an agreement on when to celebrate the Resurrection (Voskresenje) , the most important feast of the ecclesiastical calendar. The council decided in favour of celebrating the resurrection on the first Sunday after the first full moon following the vernal equinox, independently of the Hebrew Calendar (see also Quartodecimanism and Easter controversy). It authorized the Bishop of Alexandria (presumably using the Alexandrian calendar) to announce annually the exact date to his fellow bishops. -------------------------------- Objasni ti meni deder pobratime, rodjace, jaro: i) gde je tu revolucija Sunca? ii) gde je tu rec o rodjenju Hrista (Bozic) ? I sto bi to bilo bitno (u to vreme je bilo totalno nebitno)? Svi se rode, svi umru. Datum je manje vise nebitan ali, ako si veliko jaje, istoricari ili tvoja aristokratska familija ga pribeleze. Ono sto je bitno za Dzizusa je nesto trece (a to se jos nikom dotad nije desilo, a JAKO je bitno za celu religioznu pricu); baja je vaskrso. Ustao iz mrtvih jebote. E to treba uredno pribeleziti. Ne desava se svaki dan. Svaki dan neko umre i rodi se neko drugi. ALi ovaj baja je bio nezajeban, sudeci po prici. iii) kako to crkva meri 'sopstveno vreme'? Daj mi neki koncept, nisam ja preterao glup a mogu i da izguglam okolo ili odem na Wikipediju. Samo mi daj neki putokaz ka tim crkvenim 'sopstvenim merenjima vremena'. Nego, Hristos se Rodi(o), Dzime. Prekjuce. Na taj dan. Pre x,y,z, zbznshmf godina, ne znamo tacno kade. To sto nasi imbecili uporno odbijaju taj kalendar ne znaci da je kalendar los nego je to posledica one gluposti (koja je ovde mnogo puta izrecena) 'a sto da priznamo njihovo, necemo da im podilazimo i uvlacimo se u bulju, to su oni izmislili, pronasli, pokazali, dokazali, nebitno, fuck them, cak iako su u pravu, necemo necemo necemo nikoga da slusamo fuck all'. Ako necemo, onda lepo nek se skupe pare i nasi naucnici ce doci do istog saznanja ali cemo onda uredno moci da pecatiramo nasim stambiljem 'made in domaca vecnaja pamjat'. To je ono sto nas jebe. A, da...Onda bi u stavi ispali jos gluplji i zatucaniji kad bi se ispostavilo da nasi naucnici dodju do istog saznanja ko i Papini pre 450 godina. Uzgred, rekoh, Rusi i Grci predjose polako na Gregorijanski u crkvi. Za 10 godina niko zivi vise nece slaviti po Julijanskom nista. Sem nas i Jermena mozda. I KOpta. Ali kod njih je i totalno neka leva godina anyway.
  19. Kapiram da bi voleo da si bio Rimljanin u ona vremena . Ali ne kasnije. That's ok.
  20. Spomenuo je Eddie Izzard u 'Dressed to kill'. Keve mi.
  21. Svaka pametna nacija se posle niza vekova ratovanja, cak i uspesnog premori istim. Pocev od Egipcana, Hitita, Asiraca, Babilonaca, Persijanaca, Rimljana, Grka i sire. O Kinezima da i ne pricam. Onda ljudi skontaju da nije rat ono sto goni covecanstvo unapred, nego mir.
  22. E onda aferim i neka ti je halal. Slabo imam veze sa Bretanjom, znaci ili Google ili neko treci.
  23. Dersu Uzala

    NHL

    Jaci su Ducksi poslednjih 4-5 godina. Pogotovu od kako je Dizni prodao tim i uletele nove gazde kojima je stalo da osvoje Kup i prestiz. I osvojise ga dok si rekao keks. U L.A.-ju je godinama valadala sala (mesju navijacima Kingsa) da ako slucajno Ducksi (koji su relativno novi tim i tada su bili kriminalni) osvoje Kup rep Kingsa, navijaci Kingsa ce prestati da gledaju hokej. Onda se i desilo. Neki su uredno vratili sezonske karte. Vlasnik L.A. Kingsa je jedan od najbogatijih ljudi na svetu (medju prvih petnaestak najbogatijih Amera) i neopevani smrad koji je kupio Kingse samo da bi mogao da dobije prednost u jezivim dilovima (konstrukcija, izgradnja, real-estate, oblakoderi) u centru grada (downtown jelda) gde su Lakersi i Kingsi sagradili novu dvoranu. Taj deo grada je bio propao poslednjih 30-tak godina, i ovaj baja je tu uleteo u dilove vredne 10-tak milijardi dolara, samo za jebeni centar grada. Kingse je kupio za par stotina miliona, pa sad ti vidi koliko mu se to sve isplatilo. Sljam. Baja je inace redovno proglasavan kao najnepopularniji biznismen u Americi od strane drugih velikih biznismena.
  24. Dersu Uzala

    NHL

    Prolazio sam par puta ali ne bih se nesto nastanjivao tamo.
  25. Dersu Uzala

    NHL

    Ne ja bogumi.
×
×
  • Create New...