Jump to content

Novaliis

Iskreni članovi
  • Posts

    9848
  • Joined

  • Days Won

    31

Everything posted by Novaliis

  1. Novaliis

    Jezici

    :) Pridruzio bih vam se, ali ne znam tako dobro... jezike. Osim engleskog a to nije vise kul. Norveski tek pocinjem, onako za sebe
  2. Srecan rodjendan, mutavi U jbt, na koju foru se vidjaju, ako nije tajna?
  3. Novaliis

    Jezici

    Ma salim se ja malo. Samo vi parlajte
  4. Novaliis

    Jezici

    Aaa, nemojte vise
  5. Da, ja sam slaba karika i nepotreban drustvu. Dodjite da me eleminisete, ako smete Procitao sam svakakve gluposti ali ovome se nisam nadao. Mislite da ste bolji od mene jer nisam uspeo? Meni je major pruzio ruku na kraju i rekao da je najvaznije sto sam pokazao zelju i jaku volju da budem vojnik. A lekari su cupali glave sto sam tu. Da, zamisli, neko zaista moze da bude toliko ozbiljan pa da ne moze da zavrsi vojsku. I da bude sjeban za ceo zivot, ne bavi se vise sportom, ne jede 60% hrane koju jedu svi ostali (sto je mozda i dobro), pije jebene lekove. I jos treba pored svega toga neko da mi trvi kako sam picka, mamina maza i slabic. Ma jedite govna. Uostalom, nemam ja sta vama da dokazujem i objasnjavam. Rekao sam sta sam imao o vojsci, a to je sve ono sto sam i video, kroz razgovor sa vojnicima i oficirima. To sam rekao iz najboljih namera jer volim vojsku, treba nam. Imam ja i najbolje ortake porucnike. Idem sa ove teme, nisam dovoljno musko Ciao
  6. Skraticu ti ja muke, da se ne mucis bezveze.
  7. Ima li ovde obozavatelja ovakvih filmova? Ovde imate manje-vise kompletnu listu Sword and sandal filmova koji su harali krajem 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. veka. Gledano danas, to su teski trash-ovi, ali imaju onaj kvlt filing u sebi Verovatno ste u svom zivotu pogledali bar jedan ovakav film- npr. filmovi o Herakleu (posebno oni trash flmovi kada se Herakle bori sa vanzemaljcima ), Argonautima, itd. Dakle, filmovi bazirani na mitologiji, bibliji, drevnoj istoriji rima, grcke, vavilona itd. Na youtube-u imate poprilicnu kolekciju ovih filmova Danas, filmovi poput Troje, Nebeskog Kraljevstva, Aleksandra itd. bi pripali ovom zanru ali taj filing se izgubio
  8. Kozeljnik je kul
  9. Evo jednog tekstica otkucanog davno i na brzinu. Ima gresaka, verovatno, ali moze da posluzi za pocetak Domovina Vikinga se nalazila na teritoriji današnjih skandinavskih država- Norveške, Švedske i Danske, sa dodatkom jednog dela Finske. Granica danske vikinške države je bila na severu Nemačke. Uzimajući ovo u vidu, dobijamo ogromnu teritoriju sa razruđenim obalama, brojnim ostrvima i vijugavim fjordovima, gustim i prostranim šumama i visokim planinama. Ove prirodne barijere poput šuma i planina, kao i nizak agrokulturni potencijal većine zemljišta ograničavale su čoveka po pitanju mesta za podizanje farme/imanja, kao i po pitanju međusobne komunikacije. Geografske razlike na tom prostoru su stoga dovele do određenih varijacija u agrokulturnoj i građevinskoj praksi. Geografija je takođe odigrala vodeću ulogu u vikinškim ekspanzijama: norveški Vikinzi su se kretali ka zapadu, dok su se Šveđani orijentisali samo prema istoku. Danci su se takođe kretali ka zapadu s tim da su obraćali pažnju i na južnu obalu Severnog mora. Uprkos svemu ovome, narodi koji su naseljavali ove prostrane oblasti stvorili su jedinstvenu kulturu; pričali su gotovo istim jezikom i veovali u iste Bogove. Tokom tri veka koliko je trajala ova vikinška avantura, skandinavski farmeri, lovci, ribolovci i ostali, nastavili su da žive istim životima kao i njihovi preci. Skandinavija je jednostavno bila suviše na Severu i okružena ne baš tako prijatnim životnim uslovima da bi bila tako lako podložna kulturnim uticajima ostatka Evrope. Šta više, u očima hrišćanske Evrope, jedna činjenica je, više od bilo koje druge, ujedinila sve Vikinge- bili su pagani. Vikinzi su, pre svega, poštovali snagu u čoveku što se vidi iz saga u kojima su opisane njihove avanture, svakodnevni život, svađe i suđenja na Saboru-Thingu. Oni su plovili uzburkanim morima, u potrazi za nekim priobalnim selom koje će opljačkati, porušiti/spaliti nakon čega obično slede duge i vesele pijanke. Za neprijatelje, oni su bili krvožedni monstruozni pagani, međutim, oni su sebe gledali kao na prave heroje. Ipak, nisu svi Vikinzi bili ovako neprijateljski nastrojeni. Jednostavno, nakon određenog vremena Skandinavija je postala pretesna za izdržavanje tolikih porodica, nije bilo dovoljno zemlje i hrane i jedino što su mogli da urade jeste da se spakuju, organizuju u družine i krenu u nepoznato. Na taj način su naselili današnju Englesku, Irsku i Francusku. Zime na tom dalekom Severu mogu biti duge i ekstremno hladne, posebno u Norveškoj i Švedskoj gde se sneg i led zadržavaju mesecima. Dani su kratki a noći duge, mrazevi jaki a klisure neprohodne. Ova sveprisutnost hladnoće uticala je, naravno, i na religijski sistem Skandinavaca te je Led, uz Vatru, jedan od osnovnih principa Univerzuma. U svakom slučaju, Vikinzi su zbog ovakve klime živeli u malim rasutim selima po obalama vijugavih frojdova gde je zemlja obično dobra a ribarenje uspešno. Šta više, zapadna obala Norveške je ''blagoslovena'' Golfskom strujom koja donosi preko potrebne tople struje u te ledene krajeve, čineći da te oblasti obitavaju pod nešto umerenijom klimom istovremeno oslobađajući more od leda. Pod istim krovom su uglavnom živele tri generacije porodice, a često su sa njima živele i sluge. Kuće su se sastojale od jedne velike sobe, u čijem se centru nalazio oganj (sa rupom u krovu iznad njega za odvod dima) i dodatnih, manjih prostorija. To bi bile prostorije za kuvanje, držanje stoke, pravljenje odeće itd. Te prostorije bi bile usko priljubljene glavnoj prostoriji kako bi se olakšalo prelaženje između njih tokom dugih zimskih noći. Sluge su obavljale dobar deo posla kako izvan, tako i unutar kuće, ali smatralo se da i gospodar tj. gospodarica u kući takođe moraju raditi. Ono što još treba reći jeste i da su sluge bile u stanju da ''kupe slobodu'' i da postanu nezavisni farmeri. Neretko bi dobijali zemlju na poklon od bivših gospodara a nijedan Viking te bivše sluge ne bi osuđivao ili vređao zbog njihove prošlosti. (a prošlost je, ako ćemo verovati Tacitu, kod nekih od njih bila ispunjena kockanjem, omiljenim sportom Germana, ujedno i razlogom gubitka njihove slobode i odlaska u ropstvo). Ovakve rodovske zajednice krasila je čvrsta krvna veza. Dešavalo se da nekad porodice razmene svoju decu i odgajaju ih kao rođenu. Na taj način su stvarani jaki među-familijarni odnosi, ravni onim u krvnom srodstvu. Opšte je poznato da su Vikinzi bili dobri ribari i lovci. Ribu su posebno voleli da suše, naročito zimi, pošto je to bio relativno lak način za čuvanje hrane ali su istovremeno lovili divljač i ptice. Deca su pomagala tako što bi skupljala jaja divljih ptica ili, ponekad, tako što bi aktivno učestvovala u lovu. Zamke su bile uobičajene za hvatanje ptica, zečeva i ostalih sitnih životinja a za krupnije životinje, poput jelena, koristili su se luk i strela. Nordijci su bili vešti strelci i znali su sa većih razdaljina da pogađaju bilo koju metu. Isto tako se u lovu koristilo i koplje. Drugi izvor hrane je dolazio iz zemlje, gajenjem različitih kultura (pšenica najčešće) a deca su ponekad odlazila u šumu i brala pečurke, divlji luk i sve ostalo pogodno za hranu. Od domaćih životinja, Vikinzi su gajili svinje, ovce, koze, patke, guske itd. Njihovo meso se najčešće jelo tako što bi se skuvalo u velikom kazanu zajedno sa odgovarajućim biljkama i korenjem. Životinje su najviše klali u jesen, kada su se prikupljale zalihe za predstojeću zimu. Šumsko voće, jestivo korenje i pečurke rasli su svuda po šumama, ali su bili dostupni samo tokom leta. Riba je, kao što smo rekli, bila veoma zastupljena i često se sušila tako što je ostavljana na suncu ili se pak sušila dimom. Tako osušena, mogla je da se skladišti tokom cele zime. Žene su često kuvale riblje meso samo ili sa mesom drugih životinja u velikim kazanima na otvorenom, sa dodatkom soli ili luka. Ptice i manje životinje bi se pekle tako što bi se zabole na jedan kraj drvenog štapa ili bi se postavile preko gvozdene površine, takođe na otvorenoj vatri. Za zaslađivanje hrane služio je sok od breze ili jasena. Kada je u pitanju zabava, slobodno možemo da kažemo da su Vikinzi znali da uživaju u životu. Osim pomenutog kockanja zabavljala su ih i takmičenja u trčanju, rvanju i jahanju. Akrobate i ostali zabavljači poput pesnika su takođe bili popularni. Zanimljivo je spomenuti da su stari nordijci voleli i klizanje. Tokom zime, kada su brojne reke i jezera pod čvrstim ledom, oštrili bi kosti raznih životinja i pravili klizaljke. Od ostalih igara, spomenuću Kingibatt, koja podseća na ping pong sa štitovima, i Hnefatafl, koja liči na šah. Što se tiče trgovine, zna se da su na Sever dolazili trgovci iz Španije, sa Srednjeg Istoka pa čak i iz Indije. Najpoznatija trgovačka mesta su bili Hedebi u Danskoj, Birka u Švedskoj i Kaupka u Norveškoj. Vikinzi su takođe odlazili na udaljena mesta radi trgovine (Tunis, Turska, Rusija, Srednji Istok itd). Ropstvo je u tim danima bilo uobičajeno i Vikinzi su praktikovali ponekad da zarobljene žene i decu prodaju u tim zemljama koje bi posetili. Zna se čak i da su Vikinzi služili kao plaćena garda na neko određeno vreme ili da su ''prodavali'' svoja ratnička i borbena umeća drugim narodima. Sahrane su pre dolaska hrišćanstva izgledale otprilike ovako: pokojnik se sahranjivao u punoj odeći, sa oružjem, hranom i drugim oruđem tj. sa svim stvarima koje bi mu trebale tokom puta ka Bogovima. Svakako nisu smatrali da se život te osobe zaista završio. Sahrane koje su danas poznate uglavnom iz filmova, u kojima se pokojnik položi na brod koji se potom spali, dosta su se ređe održavale. Iskopavanja u Ukrajini, na lokaciji nekadašnjeg vikinškog naselja ''Rus'', pronašla su manje brodove sa muškarcem i ženom, spaljene i zakopane. Dolaskom hrišćanstva ova praksa sahranjivanja u punoj odeći i sa oružjem je prekinuta. Vikinški brodovi su bili nadaleko poznati po izdržljivosti i snazi. Vrlo su pažljivo građeni tako da su bili pouzdani tokom prekomorskih putovanja. Tipičan vikinški trgovački brod je mogao da povede od 50 do 80 ljudi, sa sve hranom i dodatnom opremom. Ratnički brodovi su bili dosta duži ali i uži od trgovačkih. Mogla su se koristiti i jedra, u slučaju povoljnog vetra. Brojni primerci ovih brodova su pronađeni na mestima koja su nekada bile luke, kao što je Roskild i na osnovu tih pronađenih ostataka pravljene su autentične reprodukcije vikinških brodova. Jedna od prvih sagrađenih i testiranih replika jeste ona iz 1893. na osnovu jednog broda (Gokstad) koji je pronađen 1889. Ova replika je tada mnogima dokazala sjajne karakteristike koje su svojevremeno krasile vikinške brodove na svojim neumoljivim krstarenjima po svetskim morima. Uloga žene u nordijskom društvu Kao što smo rekli, Vikinzi su živeli u velikim porodičnim grupama koje su se sastojale od tri generacije. Kada bi najstariji sin preuzeo brigu o zemlji, postao bi glava kuće a preuzeo bi i brigu o bezbednosti ostalih ukućana. On je taj koji donosi hranu u kuću dok je njegova žena, gospodarica, zadužena za održavanje te hrane tokom duge i mračne zime. Ona pravi puter i sir, suši i dimi meso za skladištenje i po mogućstvu, ima znanje o biljkama i njihovim lekovitim dejstvima, čime bi vidala rane i lečila bolesne. Ona je ta koja vodi brigu i o domaćim životinjama a kada je njen čovek u odsustvu zbog rata, lova, trgovine i sl. ona vodi brigu o celom imanju tj. postaje glava kuće. To znači da je žena imala vrlo visok položaj u porodici kao i cenjen status. U bogatijim porodicama, žene su imale i sluškinje koje bi im pomagale a one same bi, kao znak autoriteta i moći, nosile na bedrima ključ od skladišta sa hranom. Glavna simbolika venčanja jeste stvaranje saveza između dve familije. To je značilo da će se ove dve porodice međusobno pomagati i štititi. Devojke su se udavale već do svoje 15. godine i pretpostavljam da su imale, bar na početku, neku pomoć u radovima oko kuće od nekih starijih ženskih članova porodice. Dakle, porodice se dogovaraju unapred oko braka i sklapanja saveza i devojka tu ne može mnogo toga da kaže ili da se usprotivi. Kasnije ćemo videti da cela ova stvar oko braka ipak nije tako mračna kao što izgleda na prvi pogled. No, pre toga, reč-dve o mirazu. Devojka uglavnom donosi nešto odeće, točak i svoj krevet. One koje dolaze iz bogatijih porodica donose i nakit od srebra ili zlata, deo stoke ili čak deo imanja. Pre svega, sav miraz koji devojka donosi u novu kuću, i dalje pripada samo njoj, tj. ona ima vlast nad odećom, stokom, nakitom, krevetom- dakle, svime što je i donela. To znači da miraz ne spada u sveukupnu imovinu vladara, tj. čoveka u kući. Sa druge strane, njena deca mogu da naslede tu imovinu. Kao što ženina imovina ne pripada u punom smislu njenom mužu, tako ni ona sama ne pripada apsolutno toj novoj porodici. Prostije rečeno, ako se muškarac ophodi prema njoj loše, vređa nju ili njenu porodicu, ili je možda suviše lenj, ona ima pravo da zatraži razvod tako što bi pozvala nekoliko svedoka i ispred njih, prvo na vratima a potom i na bračnom krevetu, rekla da se razvodi od svog muža. Ovo nam govori da su bračni parovi morali da žive u harmoniji i uzajamnom poštovanju, a ne u svađi i dominaciji samo jedne strane. Takođe, u slučaju razvoda, novorođenče ili beba bi naravno, pripali majci, a odrasla deca bi otišla u onu porodicu koja ima bolje finansijsko stanje. Na osnovu svega priloženog (pravo na imanje, razvod, decu itd.) možemo slobodno tvrditi da je vikinška žena uživala veća prava od bilo koje druge žene nekog drugog naroda na tlu Evrope tog doba. Deca su takođe uživala posebna prava kao članovi porodice.
  10. Novaliis

    Emperor

    Njihov demo je prvi black koji sam cuo u zivotu. Secam se reakcije kada sam cuo kasetu- wtf? kad ce pevanje? Posle nedelju dana, navikao sam na zvuk i tako sam poceo da slusam black metal. I dalje volim da pustim taj demo, bez zezanja.
  11. Da, oni su na nekoj granici nsbm-a
  12. Novaliis

    Emperor

    Ja i dalje slusam samo njihov demo. Posle su postali pozeri
  13. I po mogucstvu, da je sto manje politike u diskusiji Jer je zabranjena.
  14. Jeo sam Hoces da kazes da si slucajno ostavio bas broj 93? Jer kod drugih citata nema brojeva.. Suvise je velika slucajnost.
  15. Nisi odgovorio. Ne vidim odgovor- ''stavio sam taj broj zbog...''' Ali i ne moras, naravno. Sve je u redu, svakako.
  16. Ја сам први поставио питање. Одговори ако хоћеш, али не постављај питања пре тога.
  17. Sticajem okolnosti, proucavao sam ceo sistem Theleme. Bio sam prinudjen na to, iz privatnih razloga. I znam sta je po sredi. Upoznao sam neke clanove, cuo price od ljudi koji su u njoj ali i od onih koji su trebali da budu inicirani. Thelemu treba iskoreniti sa lice zemlje a lik i delo alistera foulija zauvek isprati iz svesti ljudi. U pitanju je skupina perverznjaka, narkomana, pedera i bolesnika koji glume nekakvu duhovnost i prosvecenost. A samo gledaju koga ce da pojebu. Sa budizmom nema ama bas nikakve veze. Bitno je, jer je uzeo nesto iz theleme koja je govno. Princip uzimanja malo odavde, malo odatle je moderno sranje.
  18. Ima brojeva koje volim, naravno
  19. Nemoj cak ni da se igras sa tim Suvise sam osetljiv E moj Dhamma, budisto..
  20. http://en.wikipedia.org/wiki/93_(Thelema)
  21. Zato sto ga koriste telemiti, kratko i jasno. To je ''proizvod'' alistera foulija, tj. kroulija. A njih prezirem. I ne znam sto ga je stavio ako je budista..
  22. Mislim da je jasna razlika izmedju crnih i sitnih indusa i visokih plavih germana ili slovena, recimo. I to sto danas imamo crnpuraste Srbe ne menja nista znacajno. to je posledica zivljenja u ovim krajevima koji su imali specificnu istoriju. Arijevci su indoevropski narodi. Germani, Sloveni, balticki narodi, Grci koji su isto bili plavi nekada davno itd.. ako pogledamo danas, sto vise idemo na Sever, nailazimo na cistiju krv. Mada, danas se cak i na samom Severu mesaju rase. Takva je moderna politika, jbg.
  23. Novaliis

    Svemir

    To je i meni padalo na pamet ranije. Potpuno ista stvar
  24. Novaliis

    Svemir

    Da li zivimo u jednom ogromnom hologramu? Giant Hologram
  25. Nije, jer sam alergican na taj broj.
×
×
  • Create New...